Proizvodi šuma

Proizvodna funkcija šume, kao obnovljivog prirodnog resursa sa visokom produkcionom sposobnošću biomase, daje izuzetan značaj šumarstvu u privrednom razvoju Srbije.

Šuma kao tradicionalni izvor sirovina, u uslovima sve bržeg iscrpljivanja brojnih privrednih resursa u svetu, dobija sve veći značaj.

Za Srbiju je to posebno značajno jer njeni prirodni uslovi opredeljuju šumu kao glavnog korisnika prostora.

Proizvodnja drvnih sortimenata ima značajnu prednost u odnosu na proizvodnju drugih materijala jer ne izaziva zagađenje okoline uz mali utrošak energije za dobijanje rezane građe; drvo je produkt šume koja je obnovljivi resurs, pa postojanje šume i produkcija drveta utiču pozitivno na životnu sredinu.

JP „Srbijašume“ teži postizanju optimalne šumovitosti sa ciljem maksimalne produkcije drveta (20.000 raznih vrsta proizvoda od drveta) i ostalih proizvoda šume, kao i ostvarenju ciljeva vezanih za šumu i životnu sredinu.

 Proizvodni asortiman - drvne sortimente JP „Srbijašume“ čini oblo drvo, trupci (razvrstani po klasama i odgovarajućim prečnicima, kao i nameni) različitih vrsta lišćara (naročito bukve, hrasta i topola, domaćih topola, vrba) i četinara (jele-smrče, belog i crnog bora ), rudničko drvo, tanka oblovina, stubovi za vodove, obla građa za krovne konstrukcije, ogrevno drvo i dr.

 Prostorno drvo čine tehnička oblica i cepanica (bukve, hrasta, ostalih tvrdih i mekih lišćara i četinara), celulozno drvo i drvo za drvne ploče (tvrdih i mekih lišćara i četinara), ogrevno drvo tvrdih i mekih lišćara i četinara odgovarajućih klasa.

Šume su važan faktor ekološke ekonomije, što podrazumeva proizvodnju energije iz obnovljivih izvora šumske mase, biomase.

U svetu je sve razvijeniji trend tražnje za biomasom jer je drvo isuviše vredno kao sirovina i treba ga koristiti u druge više svrhe, a kao energent samo u vidu šumske biomase -nusproizvoda šumarstva (ogrevno drvo nižih klasa, sečenica, panjevina i šumski otpad).

Strategijom razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine definisana je potreba organizovanog korišćenja obnovljivih izvora energije u proizvodnji  toplotne  i električne energije. Prioritet je usporavanje stope uvoza energenata korišćenjem šumske biomase i smanjivanjem negativnog uticaja na okolinu.

 Analizom je dokazano da je za rad toplane koja greje grad od 10.000 stanovnika, ukoliko se kao energent koristi gas ili mazut, potrebno angažovati 9 radnika, a ukoliko se koristi biomasa, osigurava se u lancu 135 radnih mesta, što je od izuzetne važnosti za ravnomeran regionalni razvoj i zapošljavanje lokalnog stanovništva.